“Nijedan drugi oblik života na ovoj planeti ne poznaje negativnost,samo ljudi, upravo kao što nijedan drugi životni oblik ne uništava ine truje Zemlju koja ga održava na životu. Jeste li ikada vidjeli nesretancvijet ili hrastovo drvo pod stresom? Jeste li susreli depresivnogdupina, žabu koja ima poteškoća sa samopoštovanjem, mačku koja sene može opustiti ili pticu koja u sebi nosi mržnju i negodovanje? Jedineživotinje koje povremeno mogu iskusiti nešto nalik na negativnostili pokazati znakove neurotičnog ponašanja su one koje žive ubliskom dodiru s ljudima i tako se povezuju s ljudskim umom i njegovomludošću.”

“Riječi stvarnost svode na nešto što ljudski um može shvatiti, a to nijeosobito mnogo. Jezik se sastoji od pet temeljnih zvukova koje stvarajuglasnice. To su samoglasnici a, e, i, o, u. Drugi zvuci su suglasnici kojise stvaraju pritiskom zraka: s, f, g i ostali. Vjerujete li da bi kombinacijatakvih temeljnih zvukova ikada mogla objasniti tko ste vi, krajnju svrhusvemira i l i čak ono što su stablo i l i kamen u svojoj biti?”

“Ako više ne želite stvarati bol sebi i drugima, ako više ne želitepovećavati ostatke bolova iz prošlosti koji još žive u vama, tada višene stvarajte vrijeme ili ga barem ne stvarajte više nego što je potrebnodok se bavite praktičnim vidovima vlastita života. Kako prestatistvarati vrijeme? Duboko u sebi shvatite kako uvijek imate samosadašnji trenutak. Neka Sada postane prvobitna žarišna točka vašegaživota. Dok ste prije boravili u vremenu i tek nakratko posjećivaliSadašnji trenutak, sada prebivajte u njemu, a tek nakratko posjećujteprošlost i budućnost kad se morate pozabaviti praktičnim vidovimasvoje životne situacije. Sadašnjem trenutku uvijek recite: »Da«. Što bimoglo biti jalovije i lude nego stvarati unutarnji otpor nečemu štoveć postoji! Sto bi moglo biti lude nego se suprotstavljati samom životu,koji jest sada i uvijek samo sada? Predajte se onome što jest. Recite»da« životu - i vidjet ćete kako život iznenada počinje raditi zavas, umjesto da vam se suprotstavlja.”

“Usred svojih sanjarija iznenada se zaustavlja i grabeći me uzbuđeno za ruku pokazuje jednog kita od žene, koja upravo sjeda na stolicu. »Eno moje danske pičke«, gunđa on. »Vidiš li to dupe? Dansko. Kako ta žena to voli! Ona me naprosto moli da je okinem. Dođi ovamo... Pogledaj je sad, sa strane! Pogledaj to dupe, molim te. Golemo je. Kažem ti, kad se ona popne na mene, jedva mogu da ga obuhvatim rukama. Zakloni mi vidik na cijeli svijet. Osjećam se kao mala buba, koja gmiže u njoj. Ne znam sam zašto na nju padam — valjda zbog tog dupeta. Toliko je nezgrapno. A kakve ima samo nabore! Takvo dupe ne možeš zaboraviti. Stvarnost... opipljiva stvarnost. Druge ti mogu dodijati ili ti mogu dati trenutačnu iluziju, ali ova — s tim svojim dupetom! — ta je neuništiva... To je kao da u postelju ideš s kakvim spomenikom na sebi.« Str 111”

“Prema drevnoj sufističkoj pripovijesti, nekoć je u jednoj od bliskoistočnihzemalja živio kralj neprestano rastrzan između sreće i potištenosti. Inajmanja sitnica mogla ga je jako uzrujati ili izazvati intenzivnu reakciju,a sreća bi mu se brzo okretala u razočaranje i očaj. Došao je trenutakkad se kralj naposljetku umorio od samoga sebe i od života te počeotražiti izlaz. Poslao je po mudraca koji je živio u njegovu kraljevstvu iza koga se govorilo da je prosvijetljen. Kad je mudrac stigao, kralj muse obrati: »Želim biti nalik tebi. Možeš li mi dati nešto što bi u moj životunijelo ravnotežu, vedrinu i mudrost? Platit ću ti koliko zatražiš«.Mudrac odgovori: »Možda bih ti mogao pomoći. No, cijena je takovelika da ni čitavo tvoje kraljevstvo ne bi bilo dovoljno. Stoga će to bitidar ako ga budeš znao cijeniti«. Kralj ga uvjeri i mudrac ode.Nekoliko tjedana poslije vrati se i preda kralju ukrašenu kutiju odžada. Kralj otvori kutiju i u njoj pronađe jednostavan zlatni prsten. Naprstenu su bila urezana slova. Pisalo je I to će proći. »Što to znači?«,upita kralj. Mudrac odvrati: »Uvijek nosi taj prsten. Što god se dogodi,prije nego stigneš reći je li dobro i l i loše, dodirni prsten i pročitaj natpis.Tako ćeš uvijek biti smiren«.”

“Dobar čovjek vidi dobrotu u svakome, a loš vidi u svemu zlo. Nemoj svoj duševni mir narušavati tako što ćeš razmišljati o nedostacima drugih. Ako te neko povrijedi, prijeđi preko toga. I budi kao Ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili Drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga sasiječe.”

“Dobar čovek vidi dobrotu u svakome, a loš vidi u svemu zlo. Nemoj svoj duševni mir narušavati tako što ćes razmišljati o nedostacima drugih. Ako te neko povredi, pređi preko toga. I budi kao Ruža koja daje miris svima, a ne samo dobrima, ili Drvo koje daje hlad i onome koji želi da ga saseče.”